{"id":7,"date":"2016-06-13T12:03:27","date_gmt":"2016-06-13T10:03:27","guid":{"rendered":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/?page_id=7"},"modified":"2016-06-13T15:44:55","modified_gmt":"2016-06-13T13:44:55","slug":"opcina-caglin","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/opcina-caglin\/","title":{"rendered":"OP\u0106INA \u010cAGLIN"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><strong>OP\u0106INA \u010cAGLIN<\/strong><br \/>\nPOVIJEST \u010cAGLINA I OKOLICE<br \/>\n<img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter wp-image-103 size-full\" src=\"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/aglin.gif\" width=\"172\" height=\"216\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stari \u010caglin bio je rasut po ju\u017enom obre\u017eju, a novi \u010caglin uz prugu i put prema Bekte\u017eu. Predturski \u010caglin morao jo biti negdje uz Lond\u017eu prema Ru\u0161evu, jer se tamo spominje uz Lond\u017eu ru\u0161evina stare crkve sv. Ivana. Do osnutka \u017eupe u Ru\u0161evu poslije Turaka pripadao je \u010caglin sesveta\u010dkoj \u017eupi (sv. XV. ). Kad je na javnoj dra\u017ei godine 1882. Vjenceslav Turkovi\u0107 trgovac iz Karlovca kupio kutjeva\u010dki veleposjed uz izgra\u0111enu \u017eeljezni\u010dku prugu Pleternica \u2014 Na\u0161ice novi je vlasnik izgradiv\u0161i pilanu u Irenovcu podigao 50 kilometara uskotra\u010dne industrijske \u017eeljezni\u010dke pruge kojom mu je \u017eeljeznice dovozila sa svih strana iz okolnih planinskih \u0161uma vlakovima tehni\u010dki drvni materijal na novu pilanu. Na isje\u010denim \u0161umskim predjelima nastale su povr\u0161inski velike kr\u010devine, provedena parcelacija zemlji\u0161nog posjeda pa je tako ve\u0107 po\u010detkom stolje\u0107a po\u010dela kolonizacija.400 260Na pojedinim ekonomijama i \u0161umsko gospodarstvo irenovacke \u0161umarije ,zbog nedostatka radne snage su naseobine Milanlug zapadno od \u010caglina te Darkovac, Vlajevac i Zdenkovac istocno od \u010caglina. Na dobru ili ekonomiji Vlajevac izmedu \u017eeljezni\u010dke postaje \u010caglin i Ljeskovica. zabilje\u017eio je Zdenko Turkovic u knjizi \u00bbSedam stoljeca dilira Kutjevo prvu kolonolizaciju od 40 obitelji u \u010caglin 1901. Tako je po\u010dela kolonizacija, to jest naseljavanja manjih radni\u010dkih obitelji iz udaljenijih krajeva domovine ,do tada jos ne naseljene. Oko pilane nastalo je \u0161aroliko selo Irenovac. Uz \u010daglinski kolodvor po\u010dele se graditi ku\u0107e i nastao Novi \u010caglin. Selo Ru\u0161evo je u op\u0107ini po broju stanovnika odmah iza \u010caglina. Spominje se prvi puta 1221. godine kao plemi\u0107ki posjed, a 1251. kao naselje s crkvom Sv. Nikole. Kao \u017eupa 1335. i kao vila i gospo\u0161tija 1422. pa na dalje. Samo sjedi\u0161te gospo\u0161tije je bilo na bre\u017euljku izme\u0111u Ru\u0161eva i Sovskog Dola gdje i danas le\u017ee opkopi kao ostaci nekada\u0161njega utvr\u0111enog plemi\u0107kog dvorca.Godine 1545. prvi puta se spominje selo Sovski Dol u Turskom Poreskom popisu i upravo je to dokaz da je selo postojalo i u srednjem vijeku i da mu ime nisu dali Turci nego netko drugi puno godina ranije.Slijede\u0107e selo iza Sovskog Dola na cesti do \u0110akova je Paka. Od godine 1281. kada se Paka prvi puta spominje, u njoj je \u017eivjelo vi\u0161e plemi\u0107a i posjednika i zaselaka: Mala Paka kod sv. Katarine ( dana\u0161nja Paka), Mala Paka kod sv. Imre ili Emerika (danas Imrevci), Kindrova Paka ( Kindrovo) i Kraljevska Paka.Najisto\u010dnije selo \u010daglinske op\u0107ine su Imrijevci. Dr. Josip Buturac smatra da naziv &#8221; Imbrijevci&#8221; dolazi od neznanja i samovolje \u0161kolovanih ljudi Selo Dobrogo\u0161\u0107e se 1345. godine spominje prvi puta kao posjed plemi\u0107a koji su imali pridjev \u201cod Dobrogo\u0161\u0107a\u201d .Migalovci se spominju 1422.,1450. i 1498.god.Godine 1335. se Djedina Rijeka prvi puta spominje kao \u017eupa, a kasnije kao plemi\u0107ki posjed i \u017eupa. Djedina Rijeka je danas poznata po me\u0111unarodnoj biciklisti\u010dkoj utrci koja se odr\u017eava svake godine 15. kolovoza i posve\u0107ena je \u010dasnoj sestri Josipi Nevisti\u0107 koju su partizani mu\u010dki ubili u II. svj. ratu. Selo Ljeskovica je nekada pripadala na\u0161i\u010dkom plemi\u0107kom rodu Aba, a prvi puta se spominje 1322. godine. Kao selo sa sedam kmetijskih zemlji\u0161ta i seli\u0161ta, godine 1534. se prvi puta spominje Sapna. Kroz nekoliko mjesta te\u010de rije\u010dica Lond\u017eica. Lond\u017ea je turska rije\u010d koja zna\u010di: esnafski odbor ili poglavica obrtni\u010dkog ceha, po tome zaklju\u010dujemo da je ime u ovakovom obliku nastalo za turskog vladanja, a kako su se posjedi i rje\u010dica zvali u srednjem vijeku nije utvr\u0111eno.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>ZASTAVA OP\u0106INE \u010cAGLIN<\/strong><br \/>\n<img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-102\" src=\"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/zastava1.png\" alt=\"zastava1\" width=\"130\" height=\"200\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017duta boja grba i op\u0107ine \u010caglin ozna\u010dava da u op\u0107ini ima dosta poljoprivrednih povr\u0161ina. Zeleni brijeg na grbu ozna\u010dava da se radi o bre\u017euljkastom terenu, te da ima dosta \u0161umskih povr\u0161ina. Odsje\u010deni panj s izbrazdanom korom ozna\u010dava da je ovaj kraj imao te\u0161ku povijest, da je zaostajao u razvoju, a mladica iz panja simbolizira da unato\u010d tome zaostajanju op\u0107ina \u010caglin ima budu\u0107nost i perspektivu razvoja. Kruna koja lebdi iznad panja simbolizira za\u0161titnika \u017eupe \u010caglin i sjedi\u0161ta op\u0107ine \u010caglin Svetog Alojzija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>OP\u0106INA \u010cAGLIN POVIJEST \u010cAGLINA I OKOLICE Stari \u010caglin bio je rasut po ju\u017enom obre\u017eju, a novi \u010caglin uz prugu i put prema Bekte\u017eu. Predturski \u010caglin morao jo biti negdje uz Lond\u017eu prema Ru\u0161evu, jer se tamo spominje uz Lond\u017eu ru\u0161evina stare crkve sv. Ivana. Do osnutka \u017eupe u Ru\u0161evu poslije Turaka pripadao je \u010caglin sesveta\u010dkoj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7"}],"collection":[{"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":105,"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7\/revisions\/105"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/opcina-caglin.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}